Reddoorz Near Siloam Hospital Palembang Tirotiro Nga Raarangi Whainga i roto Indonesia whakarārangihia ou ake. Panui, hoko i to rawa, rarangi waiho maKo Indonesia ((whakarongo) IN-də-NEE-zhə), he mana te Republic of Indonesia (Indonesian: Republik Indonesia [reˈpublik ɪndoˈnesia] (whakarongo)), he whenua kei te Tonga ki te Tonga o Asia me Oceania, kei waenga i nga moana Inia me te Moananui a Kiwa. Kei roto neke atu i te tekau ma whitu mano nga moutere, tae atu ki Sumatra, Java, Borneo (Kalimantan), Sulawesi, me New Guinea (Papua). Ko Indonesia te whenua moutere nui rawa atu i te ao, me te whenua 14-nui rawa atu kei te rohe whenua, 1,904,569 kiromita tapawha (735,358 maero tapawha). Neke atu i te 267 miriona nga taangata, koinei te whenua tuatoru o te ao tae atu ki te whenua tino taupori-Muslim. Ko Java, te moutere tino rongonui o te ao, te kainga neke atu i te haurua o te taupori o te whenua. Ko te kawanatanga rangatiratanga he perehitini, he kawanatanga-a-rohe me te ture kua pootihia. 34 ona kawanatanga, e rima o ratou he mana motuhake. Ko te taone nui o te whenua, ko Jakarta, te rohe tuarua o te taone nui o te ao. Ka tohaina e te whenua nga rohe whenua ki Papua New Guinea, East Timor, me te taha rawhiti o Malaysia. Ko etahi atu whenua tata ko Singapore, Vietnam, Philippines, Ahitereiria, Palau, me nga motu Andaman me Nicobar o Inia. Ahakoa te nui o te taupori me nga rohe kikii ana te tangata, he nui te whenua ngahere o Indonesia e tautoko ana i tetahi o nga tino koiora o te ao. Ko te moutere Indonesia he rohe nui mo te tauhokohoko mai i te rautau 7 i te wa i hokohoko a Srivijaya me Majapahit me nga hinonga o te whenua nui o Haina me te rohe o Inia. Ko nga rangatira o te takiwa ka mimiti haere te mana o nga iwi ke mai i nga rautau tuatahi ka puawai nga rangatiratanga o te Hindu me te Buddhist. Ko nga kaihokohoko Sunni me nga maatauranga Sufi i kawe mai a Ihirama, i te wa i whakauruhia ai e te Pakeha te Karaitiana na roto i te koroni. Ahakoa i haukatihia e nga Portuguese, French me British, ko nga Dutch te mana nui o te koroni mo te nuinga o te 350-tau e noho ana ki te motu. I puta ake te kaupapa o "Indonesia" hei iwi-whenua i te timatanga o te rautau 20 a ka puta te mana motuhake o te whenua i te 1945. Heoi, i te 1949 ra ka mohio te Tatimana ki te mana motuhake o Indonesia whai muri i te riri pakanga me te taupatupatu i waenga i a raatau. Kei Indonesia tetahi rau o nga iwi maori motuhake me nga roopu reo, ko te mea nui ko te iwi Java. Kua whanakehia te tuakiri tuakiri me te pepeha "Bhinneka Tunggal Ika" ("Kotahitanga i roto i te rereketanga" he tikanga, "he maha, kotahi ano"), i tautuhia e te reo a motu, te rereketanga o nga iwi, nga momo haahi i roto i te taupori Muslim-nuinga, me te hitori. o te koroni me te tutu ki a ia. Ko te ohanga o Indonesia te 16 o te ao nui rawa atu na te GDP iti me te 7 na te GDP i te PPP. Ko Indonesia anake te mana rohe i te tonga o Asia ki te tonga, a, e kiia ana he mana waenga i nga take o te ao. Ko te whenua he mema no etahi o nga umanga maha, tae atu ki te United Nations, World Trade Organisation, International Monational Fund, G20, me tetahi mema mo te Non-Aligned Movement, Association of Southeast Asian Nations, Asia-Pacific Economic Cooperation, East Asia Summit , Peeke Hanga Ahia Hanganga Ahia, me te Whakahaere mo te Mahinga IslamicSource: https://en.wikipedia.org/